Digitalno nasilje nad djecom: izazovi i posljedice u Bosni i Hercegovini

Apstrakt

Uvod: Razvoj interneta i digitalnih tehnologija značajno je promijenio svakodnevicu djece, naročito onih predškolskog i adolescentnog uzrasta, otvarajući im nebrojene mogućnosti za obrazovanje, komunikaciju i zabavu. S druge strane, digitalno okruženje donosi i nove izazove, među kojima se nasilje putem interneta (engl. cyber violence) sve češće prepoznaje kao ozbiljan problem, posebno u Bosni i Hercegovini. Ovaj oblik nasilja, često prikriven i teško uočljiv, može imati dugotrajne psihološke, emocionalne i socijalne posljedice po razvoj djeteta. U savremenim okolnostima, neophodno je uspostaviti sveobuhvatan i koordinisan sistem zaštite djece – kroz aktivnu ulogu roditelja i obrazovnih ustanova, jačanje svijesti i digitalnih vještina kod djece, te prilagođavanje zakonodavnog okvira brzom razvoju digitalnih tehnologija.

 Cilj: Cilj rada je istražiti izazove nasilja putem interneta nad djecom, analizirati njegove posljedice te predstaviti mjere zaštite, s naglaskom na ulogu roditelja, obrazovnih institucija i zakonodavnog okvira u prevenciji i zaštiti djece u digitalnom okruženju.

 Materijal i metode: Studija je zasnovana na sistematskom pregledu relevantne literature, zvaničnih i statističkih podataka o digitalnim rizicima za djecu. Primijenjene su deskriptivne i analitičke metode za procjenu situacije i predloge odgovarajućih rješenja.

 Rezultati: Djeca u Bosni i Hercegovini provode značajno vrijeme na internetu i društvenim mrežama (social media), što ih čini posebno ranjivima na oblike nasilja putem interneta, uključujući: digitalno nasilje (digital violence), seksualno ucjenjivanje putem interneta (sextortion), prividno prijateljstvo s ciljem zloupotrebe (grooming) i izloženost neprimjerenom sadržaju (ina
ppropriate content). Nedovoljna digitalna pismenost roditelja i ograničena kontrola dodatno povećavaju rizik. Efektivna primjena zakonskih i institucionalnih mjera značajno smanjuje učestalost i posledice takvog nasilja.

 Zaključak: Sigurno digitalno okruženje zahtijeva edukaciju djece i roditelja, aktivnu ulogu obrazovnih institucija i jačanje zakonodavnog okvira. Implementacija preventivnih mjera doprinosi zaštiti djece i omogućava im optimalan razvoj u digitalnom dobu (digital age).