Krivično djelo ugrožavanje sigurnosti

Apstrakt

Uvod: Ovaj rad ima cilj da pruži sveobuhvatnu teorijsku osnovu krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, da razjasni njegove ključne elemente i da ga postavi u širi komparativni kontekst. Posebna pažnja posvećena je normativnom okviru Bosne i Hercegovine, kao i zakonodavstvima zemalja regiona i odabranih država Evropske unije, čime se omogućava sagledavanje zajedničkih principa i specifičnih razlika u regulisanju ovog djela.

 Cilj: Cilj rada je prikazati kako je krivično djelo ugrožavanja sigurnosti normirano, identifikovati 
izazove u njegovoj primjeni, te ukazati na sličnosti i razlike u regionalnom i evropskom okviru. Takođe, cilj je naglasiti potrebu za daljim razvojem i unapređenjem zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, kao i za jačanjem institucionalnih kapaciteta u oblasti pravosuđa i javne bezbjednosti.

 Materijali i metode: Metodologija istraživanja zasnovana je na kombinaciji normativne, komparativne i analitičko-sintetičke metode. Rad se oslanja na dostupne izvore iz pravne teorije, zakonodavstva i sudske prakse, uključujući Krivične zakone BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, komparativnu literaturu iz regiona i Evropske unije, te relevantne sudske odluke i međunarodne izvore.

 Rezultati: Istraživanje pruža naučno zasnovane odgovore na pitanja vezana za normativno i praktično regulisanje krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti. Jedan od očekivanih rezultata jeste detaljna analiza postojećeg zakonodavnog okvira u BiH, uz sagledavanje prednosti i nedostataka. Time se stvara osnova za razumijevanje tretmana ovog djela u domaćem pravnom sistemu, kao i 
u poređenju sa zakonodavstvima regiona i Evropske unije.

 Zaključak: Krivično djelo ugrožavanja sigurnosti predstavlja vitalan, ali evolutivan pravni koncept. Njegova efikasnost u savremenom društvu zavisi ne samo od dosljedne primjene postojećih odredbi, već i od sposobnosti zakonodavaca i pravosuđa da ga prilagode novim, sofisticiranim prijetnjama. Krajnji cilj je ne samo kažnjavanje onih koji stvaraju opasnost, već i izgradnja pravnog sistema koji je sposoban da predvidi, prepozna i spriječi ugrožavanje sigurnosti, uz nepromjenjivo poštovanje temeljnih ljudskih prava i pravnih načela.