Kriminalističko-obavještajni rad kao instrument unapređenja bezbjednosti u Republici Srpskoj
DOI:
https://doi.org/10.63356/stes.soc.2026.001Ključne reči:
kriminalističko-obavještajni rad, bezbjednost, Republika Srpska, obavještajna analiza, organizovani kriminalitetApstrakt
Uvod: Bezbjednosne prijetnje postaju umrežene, prekogranične i digitalne, pa se od policije traži da djeluje prije nego što posljedica nastane. Kriminalističko-obavještajni rad je usmjeren proces prikupljanja, provjere, obrade i analize podataka o kriminalnim pojavama, licima i grupama, čiji je rezultat dobijena informacija upotrebljiva za odlučivanje. Bosna i Hercegovina nalazi se na pravcima prekograničnog kriminaliteta, a sistem unutrašnje bezbjednosti podijeljen je na više policijskih agencija.
Cilj: Odrediti sadržaj ovog oblika policijskog rada, prikazati pravni i institucionalni okvir u Republici Srpskoj, uporediti ga sa rješenjem Republike Srbije i ukazati na ograničenja primjene.
Materijal i metode: Analiza sadržaja literature; normativno-pravna analiza domaćih propisa i međunarodnih sporazuma; uporedna i deskriptivna metoda.
Rezultati: Normativne pretpostavke postoje, ali su rasute: analitički poslovi su u Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima svrstani među ostale unutrašnje poslove, elementi obavještajno zasnovanog rukovođenja prepoznaju se u nadležnostima direktora policije, Krivični zakonik u čl. 123 definiše organizovanu kriminalnu grupu, a Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH u čl. 60–95 postavlja granice obrade; posebne istražne radnje iz čl. 234–240 Zakona o krivičnom postupku nisu dio ovog modela, nego dokazni instrument pod sudskom kontrolom. Ograničenja su kadrovska, tehnička i međuinstitucionalna. Zajednička kontakt tačka za saradnju sa Europolom počela je da radi 2023. godine, iako je sporazum na snazi od 2017.
Zaključak: Normativni i teorijski potencijal kriminalističko-obavještajnog rada u Republici Srpskoj nadmašuje nivo njegove praktične primjene. Napredak traži modernizaciju informacionih sistema, razvoj analitike kao prepoznatljive funkcije, standardizovane procedure razmjene i evidencije usklađene sa novim režimom zaštite podataka.