Upotreba GenBank baze podataka u konzervacionoj genetici: pregled dostupnih sekvenci i njihova primjena na primjeru vrste Lynx lynx
DOI:
https://doi.org/10.63356/stes.nat.2026.004Ključne reči:
Lynx lynx, GenBank, konzervaciona genetika, mitohondrijalna DNKApstrakt
Uvod: Globalni biodiverzitet suočava se sa sve izraženijim pritiscima, koji dovode do smanjenja brojnosti i rasprostranjenosti brojnih vrsta. U tom kontekstu, genetička raznolikost predstavlja važnu komponentu biodiverziteta, jer doprinosi adaptivnom potencijalu i dugoročnoj održivosti populacija. Evroazijski ris (Lynx lynx), najveća vrsta mačaka u Evropi, tokom prošlog vijeka pretrpio je značajno smanjenje brojnosti i rasprostranjenosti populacija. Posebno je osjetljiva dinarska populacija, čiju redukovanu genetičku raznolikost karakterišu posljedice efekta osnivača i inbridinga.
Cilj: Cilj rada bio je da se sistematskom pretragom baze GenBank (NCBI) izvrši pregled dostupnih nukleotidnih sekvenci vrste Lynx lynx, utvrdi geografska zastupljenost sekvenci prema državi u kojoj su dobijene, te procijeni obim i struktura javno dostupnih podataka relevantnih za konzervacionu genetiku evropskih populacija.
Materijal i metode: Pretraživanje baze GenBank izvršeno je za vrstu Lynx lynx u kategoriji Nucleotide i pomoću alata BLAST search, a dostupne sekvence analizirane su prema tipu genetičkog materijala, geografskom porijeklu i dužini sekvenci (bp), dok su podaci za evropske uzorke sortirani u programu Microsoft Excel.
Rezultati: Analizom je obuhvaćeno 420 sekvenci vrste Lynx lynx koji potiču iz evropskih populacija. Rezultati su ukazali na dominaciju sekvenci mitohondrijalne DNK (mtDNA) koja čini 81,43% (342 sekvence) ukupnog seta podataka, dok sekvence informacione RNK (iRNK) i jedarne DNK učestvuju sa 9,52% (40) i 9,05% (38). Najčešća dužina mtDNA sekvenci iznosi 16.448 bp (112 zapisa, kompletni mitohondrijalni genom), dok je druga najzastupljenija dužina 724 bp (46 zapisa, kontrolna regija D-loop). Geografska distribucija ukazuje na veliku neujednačenost: više od polovine sekvenci potiče iz Španije (36,67%) i Njemačke (16,67%), dok su Dinaridi i Balkan u izrazitom deficitu i zastupljeni sa svega šest sekvenci iz Hrvatske (1,43%), bez evidentiranih zapisa iz Bosne i Hercegovine.
Zaključak: Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu za intenzivnijim molekularnim istraživanjima i deponovanjem genetičkih podataka za dinarske i balkanske populacije radi njihovog efikasnijeg monitoringa i zaštite.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2026 Nina Kutić (Author)

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.