Stavovi i mišljenje studenata medicine o hidžami
Ključne reči:
hidžama, cupping terapija, studenti medicine, komplementarna medicinaApstrakt
Uvod: Hidžama (eng. cupping therapy) je drevna metoda porijeklom iz kineske i arapske medicine. Zasniva se na stvaranju vakuuma pomoću čašica na tijelu. Postoji suha (samo vakuum) i mokra hidžama (uz male rezove na koži radi ispuštanja krvi). Ova praksa zahtijeva savremenu naučnu procjenu i regulaciju u modernom zdravstvenom sistemu.
Cilj: Cilj istraživanja bio je analizirati nivo znanja, stavove i profesionalna uvjerenja o hidžami kod studenata medicine.
Materijal i metode: Provedena je anonimna anketa na uzorku od 51 studenta medicine. Upitnik je obuhvatio pitanja o definiciji, naučnoj utemeljenosti, etičkim standardima, i spremnosti za preporuku pacijentima. Analizirane su frekvencije odgovora kako bi se utvrdili dominantni stavovi.
Rezultati: 86% studenata je upoznato s hidžamom, koju najčešće definišu kao komplementarnu medicinu uz savremene terapije (oko 27%). Stavovi su pretežno pozitivni (47%), pri čemu 55% ispitanika smatra da bi je trebalo koristiti kao dodatak klasičnoj medicini. Međutim, naglašen je oprez: 59% ispitanika smatra hidžamu samo djelimično naučno utemeljenom. 48% ispitanika bi je preporučilo pacijentima u specifičnim slučajevima.
Kvalifikacija i edukacija: Postoji snažan konsenzus da izvođenje mora biti regulisano. 67% ispitanika smatra da bi hidžamu trebalo da izvode isključivo doktori medicine i stomatologije s dodatnom obukom, zbog potrebe za poznavanjem anatomije i komplikacija. Gotovo isti procenat, 67% studenata, izražava želju za formalnom edukacijom o hidžami unutar studijskog programa.
Zaključak: Studenti medicine vide potencijal hidžame kao komplementarne metode, ali naglašavaju neophodnost naučne utemeljenosti i profesionalne regulacije. Rezultati ukazuju na to da bi teme o integrativnoj medicini, uključujući hidžamu, trebalo uvesti u medicinski kurikulum, kako bi se osigurala sigurna primjena isključivo od strane kvalifikovanih stručnjaka.