Analiza osjetljivosti mikroorganizama izolovanih kod kritično oboljelih pacijenata na antibiotike koji se koriste u empirijskom liječenju infekcija

Apstrakt

 Uvod: Kritično oboljeli pacijent je osoba čiji je život ugrožen teškim oboljenjem i liječi se na Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane (KIM). Na ovakvim klinikama najčešće se javljaju intrahospitalne infekcije koje dodatno komplikuju stanje, produžavaju liječenje i povećavaju troškove. To su infekcije koje nastaju u bolnici i postaju evidentne 48 h od hospitalizacije. Empirijska terapija podrazumijeva eliminisanje pretpostavljenog uzročnika. Da bi se olakšao izbor pravog antibiotika, analiziraju se podaci iz mikrobiološke mape na godišnjem nivou.

 Cilj: Cilj istraživanja je analizirati osjetljivost mikroorganizama (MOO) iz uzoraka kritično oboljelih pacijenata na empirijski primijenjene antibiotike, te izvršiti poređenje sa stanjem od prije pet godina na KIM-u.

 Materijal i metode: Retrospektivno opservaciono istraživanje ciljano je vršeno za period od dvije godine, kada je na KIM-u primljeno i liječeno 2495 pacijenata. Mikrobiološka mapa kreirana je u računarskom programu Microsoft Excel 2013. Podaci za mapu su dobijeni iz elektronske baze i mikrobioloških laboratorijskih rezultata sa KIM-a i precizno analizirani. Izolovanost i osjetljivost MOO na svaki primijenjeni antibiotik prikazani su u procentima tabelarno i grafički.

 Rezultati:  Najčešći uzročnici infekcija iz 3817 pozitivnih uzoraka (najviše iz bronhoalveolarnog lavata i krvi) tokom dvije godine na KIM-u su: Acinetobacter spp., Pseudomonas aeruginosa i Klebsiella spp. od Gram-negativnih i Staphylococcus epidermidis od Gram-pozitivnih bakterija. Gram-negativne bakterije bile su najosjetljivije na imipenem i kolistin, dok su Gram-pozitivne bakterije pokazale najveću osjetljivost na vankomicin. Poređenjem podataka zapaženo je da je Acinetobacter spp. dominantno rezistentna, a Staphylococcus aureus najsenzitivnija bakterija na primijenjene antibiotike. Primijećene su minimalne razlike  u poređenju sa podacima iz 2017.godine. 

Zaključak: Ovakvo istraživanje je korisno ljekarima intenzivne njege, jer im olakšava izbor odgovarajuće antibiotske terapije.