Karakteristike spavanja, akademsko opterećenje i dnevno funkcionisanje studenata zdravstvenih struka: studija presjeka
Ključne reči:
kvalitet sna, trajanje sna, dnevna pospanost, akademski stresApstrakt
Uvod: Studenti zdravstvenih profesija izloženi su značajnim akademskim zahtjevima koji mogu nepovoljno uticati na kvalitet sna i dnevno funkcionisanje. Ispitivanje ovih odnosa može doprinijeti prepoznavanju studenata s izraženijim poteškoćama tokom studiranja.
Cilj: Ispitati povezanost karakteristika spavanja s akademskim stresom, iscrpljenošću i problemima s koncentracijom kod studenata zdravstvenih profesija, uz analizu razlika prema polu, studijskom programu i godini studija.
Materijal i metode: Sprovedena je presječna opservaciona studija na prigodnom uzorku od 847 studenata treće i viših godina zdravstvenih profesija Medicinskih fakulteta. Podaci su prikupljeni anonimnim elektronskim upitnikom, sastavljenim od pojedinačnih stavki zasnovanih na literaturi i ranije razvijenim instrumentima, bez formiranja jedinstvenih validiranih zbirnih skorova. Primijenjeni su Spearmanova korelacija, hi-kvadrat, Fisherov egzaktni, Mann–Whitney U i Kruskal–Wallis test, Dunn–Holm post hoc poređenja i ordinalna logistička regresija, prilagođena za pol, godinu i program studija, prethodno obrazovanje i zaposlenost. Analiza je sprovedena u programima IBM SPSS Statistics 31.0 i Microsoft Excel.
Rezultati: Žene su činile 70,1% uzorka. Spavanje ≤5 sati prijavilo je 28,0%, latenciju uspavljivanja >60 minuta 25,1%, česta noćna buđenja 26,3%, a dnevnu pospanost 40,6%. Lošiji kvalitet sna (aOR 1,56; 95% CI 1,23–1,98; p<0,001), dnevna pospanost (1,52; 1,12–2,07; p=0,007), kraće trajanje sna (1,38; 1,05–1,81; p=0,020) i duža latencija uspavljivanja (1,24; 1,04–1,50; p=0,024) dovodili su se u vezu s višim akademskim stresom. Nakon Holm korekcije, statistička značajnost zadržana je za kvalitet sna i dnevnu pospanost, pri čemu se dnevna pospanost značajno dovodila u vezu sa iscrpljenošću, uz inverznu povezanost sa koncentracijom (aOR 0,78; 0,67–0,92; p=0,003).
Zaključak: Kod studenata sa nepovoljnijim karakteristikama spavanja uočen je viši nivo akademskog stresa. Razlike prema studijskom programu i godini studija ukazuju na potencijalne ciljne grupe za podršku. Presječni dizajn ne omogućava zaključivanje o uzročnosti ni vremenskom redoslijedu povezanosti.