Značaj pertehnetatnog preuzimanja u proceni odgovora na radiojodidnu terapiju kod bolesnika sa hipertireozom

Autori

  • Milan Lomigora Medicinski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Autor
  • Srđan Petković Medicinski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Autor
  • Strahinja Jevtić Medicinski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Autor

Ključne reči:

hipertireoza, pertehnetatno preuzimanje, scintigrafija štitaste žlezde, radiojodidna terapija, hipotireoza

Apstrakt

Uvod: Radiojodidna terapija predstavlja nuklearnomedicinsku metodu lečenja hipertireoze, zasnovanu na selektivnom nakupljanju radioaktivnog joda u funkcionalnom tireoidnom tkivu. Procena funkcionalnog statusa štitaste žlezde predstavlja važan deo obrade bolesnika pre terapije. Pertehnetatno preuzimanje (TcP) dobija se scintigrafskom procenom štitaste žlezde i odražava njenu funkcionalnu aktivnost.
Cilj: Ispitati povezanost pertehnetatnog preuzimanja sa biohemijskim pokazateljima funkcije štitaste žlezde, primenjenom terapijskom aktivnošću radiojoda i vremenom postizanja hipotireoze nakon radiojodidne terapije.
Materijal i metode: Studijom je obuhvaćeno 69 pacijenata, 16 muškaraca (23,2%) i 53 žene (76,8%), prosečne starosti 56,8±13,8 godina. Prosečna primenjena terapijska aktivnost iznosila je 361 MBq. Scintigrafija štitaste žlezde sa određivanjem pertehnetatnog preuzimanja urađena je 30 minuta nakon intravenske primene radiofarmaka, uz određivanje preuzimanja pomoću softvera na gama-kameri. Korišćeni su Spirmanov koeficijent korelacije, Mežn–Vitnijev i Vilkoksonov test. Statistička značajnost određena je na nivou p<0,05.
Rezultati: Nije utvrđena statistički značajna povezanost pertehnetatnog preuzimanja i primenjene terapijske aktivnosti (r=0,127; p=0,323). Utvrđena je srednja pozitivna korelacija između uzrasta i vremena do postizanja hipotireoze (r=0,394; p=0,016). Pertehnetatno preuzimanje bilo je u negativnoj korelaciji sa nivoom TSH (r=-0,300; p=0,026), dok su pozitivne korelacije utvrđene sa nivoima fT3 (r=0,437; p=0,025) i fT4 (r=0,304; p=0,023).
Zaključak: Pertehnetatno preuzimanje pokazuje statistički značajnu povezanost sa pojedinim biohemijskim pokazateljima funkcije štitaste žlezde, dok povezanost sa primenjenom terapijskom aktivnošću nije statistički značajna. Rezultati ukazuju na značaj funkcionalne procene štitaste žlezde pre terapije i potrebu za daljim ispitivanjem prognostičkog značaja pertehnetatnog preuzimanja.

Objavljeno

2026-11-18

Broj časopisa

Rubrika

Apstrakti