Jedrenska operacija
DOI:
https://doi.org/10.63356/stes.hum.2026.006Ključne reči:
Jedrenska operacija, Prvi balkanski rat, Balkanski savez, opsada Jedrena, Stepa Stepanović, diplomatijaApstrakt
Uvod: Opsada i osvajanje Jedrena (1912-1913) predstavljaju jedan od najznačajnijih vojnih, strategijskih i geopolitičkih događaja Prvog balkanskog rata. Proboj jedne od najmodernijih osmanskih tvrđava tog doba zahtevao je dugotrajnu opsadu, visoku vojnu taktiku i zajedničko delovanje savezničkih vojski Kraljevine Bugarske i Kraljevine Srbije.
Cilj: Cilj ovog rada jeste da detaljno analizira pripremu, tok i posledice Jedrenske operacije, sa posebnim fokusom na savezničku saradnju bugarske i srpske vojske, ulogu srpske Druge armije pod komandom generala Stepe Stepanovića, kao i širi diplomatski kontekst i međunarodne reakcije velikih sila na pad tvrđave.
Materijal i metode: U radu je primenjen metod kritičke analize istorijske građe, objavljenih vojnih izveštaja, memoara neposrednih učesnika i relevantne domaće i strane istoriografije (radovi N. J. Aranđelovića, A. Barbija, M. Đurišića, R. Hala i J. Šurmana). Korišćeni su i postupci istorijsko-komparativne analize radi sagledavanja vojno-taktičkih i diplomatskih aspekata operacije.
Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je učešće srpske Druge armije i njene teške artiljerije bilo od ključnog značaja za slamanje otpora osmanskog garnizona pod komandom Šukri-paše. Udruženo delovanje omogućilo je uspešan proboj linije forova u trodnevnoj bici (24-26. marta 1913). Međutim, pobeda kod Jedrena razotkrila je duboke antagonizme između saveznika oko podele teritorija, što je direktno vodilo prekidu Balkanskog saveza i izbijanju Drugog balkanskog rata.
Zaključak: Jedrenska operacija izražava vrhunac vojne saradnje i oslobodilačkog potencijala balkanskih naroda nad Osmanskim carstvom. Ipak, umesto trajne stabilizacije regiona, pad Jedrena ubrzao je geopolitička previranja i sukobe koji su poslužili kao uvertira u Prvi svetski rat.