Pol, godine starosti i aktivno otvoreno mišljenje kao prediktori desničarskog autoritarizma
DOI:
https://doi.org/10.63356/stes.hum.2026.004Ključne reči:
aktivno otvoreno mišljenje, desničarski autoritarizam, pol, dob, autoritarni stavoviApstrakt
Uvod: Aktivno otvoreno mišljenje predstavlja sklonost pojedinca da preispituje vlastita uvjerenja, razmatra alternativne perspektive i integriše nove informacije. Desničarski autoritarizam odnosi se na sklonost konvencionalnosti, poslušnosti autoritetu i prihvatanju društvenih normi. Iako istraživanja ukazuju na povezanost individualnih i sociodemografskih karakteristika s autoritarnim stavovima, odnos aktivnog otvorenog mišljenja i desničarskog autoritarizma relativno je nedovoljno istražen u kontekstu zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj: Ispitati doprinos aktivnog otvorenog mišljenja, pola i dobi u predikciji desničarskog autoritarizma.
Materijal i metode: Istraživanje je sprovedeno online na uzorku od 415 ispitanika uzrasta od 18 do 70 godina, od čega je većina bila ženskog pola. Primijenjene su AOT-13 skala aktivnog otvorenog mišljenja i RWA-22 skala desničarskog autoritarizma.
Rezultati: Utvrđena je statistički značajna, umjereno jaka negativna povezanost između aktivnog otvorenog mišljenja i desničarskog autoritarizma, dok su ispitanici starije dobi pokazali statistički značajno niže rezultate na skali desničarskog autoritarizma. Takođe, muški pol je pokazao statistički značajno veće rezultate na skali desničarskog autoritarizma u odnosu na ženski pol, uz kontrolu dobi i AOT. Konačni regresioni model bio je statistički značajan, pri čemu se aktivno otvoreno mišljenje pokazalo kao snažan negativni prediktor desničarskog autoritarizma.
Zaključak: Viši nivo aktivnog otvorenog mišljenja povezan je s nižim nivoom desničarskog autoritarizma i predstavlja njegov najsnažniji negativni prediktor. Muški pol je povezan sa većim rezultatima na skali desničarskog autoritarizma, dok je veća dob bila povezana s nižim rezultatima na skali desničarskog autoritarizma, ali su njihovi prediktivni efekti bili slabiji u odnosu na aktivno otvoreno mišljenje. Ovi nalazi ukazuju na značaj aktivnog otvorenog mišljenja, uz doprinos sociodemografskih karakteristika, u razumijevanju autoritarnih stavova u prigodnom onlajn uzorku iz četiri zemlje Zapadnog Balkana.